Česta pitanja

Šta je baza podataka?
Koje su vrste baza podataka?
Šta je bibliografska baza podataka?
Šta je citatna baza podataka?
Šta je baza podataka s cjelovitim tekstom?
Šta je Google Scholar?
Šta je Open Access / otvoreni pristup?
Šta su Creative Commons licence?
Kako pretraživati EBSCOhost?

Šta je baza podataka?

Baza podataka je organizirana zbirka podataka.

Koje su vrste baza podataka?

Kada su u pitanju visokoškolske/fakultetske biblioteke, najbolje se fokusirati na tri vrste:

  • bibliografske baze podataka,
  • citatne baze podataka i
  • baze podataka s cjelovitim tekstom

Šta je bibliografska baza podataka?

Bibliografska baza podataka je baza koja sadrži bibliografske podatke o različitim vrstama građe. Bibliografski zapisi u bazama sadrže podatke o autoru, naslovu rada, vrsti publikacije, izdavaču, godini objavljivanja, itd). Primjeri bibliografskih baza: Current Contents (CC),  COBISS (OPAC), WorldCat (OPAC), itd.

Šta je citatna baza podataka?

Citatna baza podataka, za razliku od bibliografske, ima dodatnu vrijednost koja se odnosi na obradu popisa korištenih referenci i citata u radovima. Zbog ove dodatne vrijednosti moguće je pratiti popularnost, čitanost i citiranost pojedinih radova unutar zasebnih znanstvenih područja. Primjeri citatnih baza podataka: Web of Science, Arts And Humanities Citation Indexs, Conference Proceedings Citation Index – Social Science & Humanities, Scopus, itd.

Šta je baza podataka s cjelovitim tekstom?

Baza podataka s cjelovitim tekstom je ona baza koja ima mogućnost uvida u cjelokupni tekst u online prostoru. Najčešći formati prikaza su u HTML-u i/ili PDF-u. Primjeri baza podataka s cjelovitim tekstom su: Academic Search Premier (EBSCO), ERIC (bibliografska/cjeloviti tekst), itd.

Šta je Google Scholar?

Google Scholar je pretraživač znanstvene literature. Nastao je kao potreba Google kompanije da u obilju informacija nastoji filtrirati pogotke koji u sebi nose znanstvene informacije. Također, Google Scholar je dodao i pokazatelj citiranosti što ga je učinilo prvim pretraživačem koji ima takvu mogućnost.

Šta je Open Access / otvoreni pristup?

Otvoreni pristup je slobodan, besplatni pristup digitalnim naučnim informacijama i uključuje čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje i sl.

Šta su Creative Commons licence?

„Creative Commons licence temelje se na autorskom pravu i srodnim pravima. One su primjenjive na sva djela koja su zaštićena autorskim pravom i srodnim pravima. U djela koja su zaštićena autorskim pravom i srodnim pravima ubrajaju se primjerice knjige, internetske stranice, blogovi, fotografije, filmovi, video radovi, pjesme i drugi audio-vizualni zapisi. Softverski programi također su zaštićeni autorskim pravom i srodnim pravima, ali - kao što je niže obrazloženo  ne preporučamo primjenu Creative Commons licenci na softverski kod ili dokumentaciju.“ (http://wiki.creativecommons.org/)  

Primjena Creative Commons licenci moguća je kako na štampana tako i na online izdanja. Nosilac autorskog i srodnog prava je taj koji određuje način na koji će se koristiti njegovo djelo. „One Vam međutim ne omogućuju da ograničite prava korištenja koja proizlaze iz zakonskih ograničenja autorskog prava ili da kontrolirate nešto što nije zaštićeno autorskim pravom i srodnim pravima, kao što su činjenice ili ideje.“ (http://wiki.creativecommons.org/)

Da biste preuzeli neku od Creative Commons licenci i primjenili je na svoje djelo, ne morate potpisati nikakav dokument. Potrebno je samo odabrati licencu koja vam odgovara. Odabir licence vršite preko mrežnog mjesta  Creative  Commons-a  popunjavanjem  online upitnika koji prema vašim podacim formira licencu koju postavljate u impresum djela (ukoliko je riječ o web stranici, postavljate je u dno).

Creative Commons licenca sastoji se od tri koda:

  • Commons Deed (kod čitljiv svima)
  • Pravni tekst (kod čitljiv pravnicina)
  • Metapodaci (mašinski čitljiv kod)

Danas  je  moguće  odabrati  jednu  od  šest  Creative Commons  licenci.