Izložbe (3 ukupno)

Moj(a) bibliotekar(ka)

Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH je rezultat Erasmus+ projekta „Library Network Support Services (LNSS): Modernising libraries in Western Balkan countries through staff development and reforming library services“. Partneri LNSS projekta iz Bosne i Hercegovine su: Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru i Kantonalna i univerzitetska biblioteka Bihać. Cilj Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama je podsjetiti građanke i građane na važnost učešća biblioteke u izgradnji društva znanja. Biblioteke (javne, akademske, školske, specijalne) – partneri iz Bosne i Hercegovine obilježavaju Nacionalni dan promovirajući svoje usluge građanima kroz različite edukativne sadržaje (promocije, večeri poezije, okrugle stolove, izložbe i sl.).

Povodom Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama 2020, Akcijska grupa Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama u BiH Univerziteta u Sarajevu organizirala je likovni natječaj "Moj(a) bibliotekar(ka)" na koji je zaprimljeno ukupno 260 radova.

Komisija za odabir likovnih radova Sadžida Bjelak (Biblioteka FFUNSA), doc. dr. Haris Dervišević (Katedra za historiju umjetnosti), mag. bibliotekarstva Emina Kešan Tolomanoski (Biblioteka FFUNSA) i Vahid Piralić (Biblioteka FFUNSA) odabrala je 30 radova za online izložbu, a potom i 3 koja su najbolje odgovorila na zadatu temu. Autori nagrađenih radova su: Vedad Hondo (Druga osnovna škola, Hrasnica), Harun Hadžić (Osnovna škola Behaudin Selimanović, Sarajevo) i Ali Dupovac (Osnovna škola „6. mart“, Hadžići).

Online izložba naslovnica i detalja iz publikacija stare i rijetke knjige Biblioteke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu: izbor

Kolekcija "Stara i rijetka knjiga Biblioteke FFSA" prikazuje izbor naslovnica najstarijih svjetskih i domaćih izdanja iz fonda Biblioteke Filozofskog fakulteta u Sarajevu i ima za cilj promociju fonda Biblioteke.

Žene u bosanskohercegovačkoj književnoj tradiciji

Projekat „Žene u bosanskohercegovačkoj književnoj tradiciji: rad na građi baštinskih institucija u Kantonu Sarajevo“ nastao je kao ideja da se na jednom mjestu objedini i bibliografski opiše književna građa koju su pisale žene u Bosni i Hercegovini.

Inicijalni dio tog velikog poduhvata, koji predstavljaju ove zbirke, sastoji se od popisa tekstova koje su spisateljice objavljivale u časopisima koji su izlazili na teritoriji Bosne i Hercegovine od 1850. 1918. godine, utvrđenog na osnovu bibliografija koje su nastale u sklopu projekta Istorija bosanskohercegovačkih časopisa za vrijeme Austro-Ugarske nekadašnjeg Instituta za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu (kasnije, Instituta za jezik i književnost). Za sada su učesnice projekta bile fokusirane na popisivanje književnih tekstova objavljenih na jezicima koji se govore u Bosni i Hercegovini, a koje su pisale poznate i identificirane autorice; ono što se, međutim, pokazalo, jeste to da je veliki broj prevoda, književnih i umjetničkih prikaza i drugih vrsta tekstova u ovim časopisima izlazio anonimno, te da ni autori pomenutih bibliografija za veliki broj tih teksova nemaju razrješenja. S obzirom na to da su i mnoge od identificiranih autorica objavljivale pod pseudonimima, naša pretpostavka je da se među bar nekima od tih anonimnih autora kriju autorice.

Dakle, ovo je početak, i poziv na dalji rad. Pred vama je (BROJ) popisa, čak i unutar ovako usko zadatih okvira i uprkos izazovima anonimne građe. Sistematična ginokritička istorija književnosti i kulture u Bosni i Hercegovini tek treba da počne.